Prema liječnicima osjećamo strahopoštovanje zbog njihova opsežnog obrazovanja, specifičnog znanja i iskustva te zbog činjenice da su izabrali vrlo zahtjevnu, ali i najhumaniju profesiju. Teško nam je razumjeti izraze kojima se služe i obično se ustručavamo postavljati im puno pitanja zato što smo svjesni da smo potpuno nestručni u njihovu području i ne želimo ispasti glupi. Dajemo se njima u ruke i naš se odnos temelji na međusobnom povjerenju. Mnogi pacijenti stoga smatraju da bi traženjem drugog mišljenja pokazali nepoštovanje prema svom liječniku.

Svi griješimo

No i liječnici su ljudi, griješe kao i mi ostali. Osim toga, oni se razlikuju količinom znanja, iskustva, informiranosti (praćenje najnovijih trendova u struci) te nisu svima napredne dijagnostičke metode na raspolaganju. Različiti liječnici također imaju i različite pristupe: neki nalaze čitaju optimistično nalazeći dobre aspekte, a drugi se fokusiraju na zabrinjavajuće elemente i nastoje pacijenta pripremiti za najgori ishod. Neki će samoinicijativno potražiti savjet od kolega stručnjaka, a ima onih koji nisu toliko entuzijastični, pa i onih koji su preopterećeni i ne nalaze dovoljno vremena za pojedinog pacijenta. Osim toga, postoje različiti pristupi u liječenju jedne te iste bolesti: kombinaciju lijekova koju preporučuje jedan specijalist neki drugi njegov kolega neće smatrati optimalnom, iako obojica znaju svoj posao i vode se istim zadanim smjernicama u liječenju bolesti.

Put do dijagnoze

Dijagnostika je najkompleksniji dio procesa izlječenja i zato što broj poznatih bolesti daleko nadmašuje broj simptoma. Zbog svega navedenog i činjenice da različiti organizmi različito reagiraju na istu bolest dolazi do grešaka u dijagnozi. Procjenjuje se da je 20 do 40 posto prvotnih dijagnoza pogrešno, što je podatak koji je vrlo teško točno utvrditi jer se službene, znanstveno utemeljene statistike o tome ne vode. Evo još razloga zašto je pametno potražiti drugo mišljenje:

  • da bismo bili sigurni da je dijagnoza dobra

  • da se može što prije početi s odgovarajućom terapijom

  • da znamo da smo učinili sve što smo mogli

  • da bi se izbjeglo krivo liječenje.

Postoje i medicinska stanja u kojima je osobito preporučljivo potražiti drugo mišljenje:

  • ako si na terapiji, a simptomi ne prestaju

  • ako ti je dijagnosticirana rijetka bolest

  • ako je preporučena terapija rizična, invazivna i može ostaviti trajne posljedice

  • ako ti je dijagnosticirana maligna bolest.

Informiraj se

Prema 10. članku hrvatskog Zakona o zaštiti prava pacijenata, pacijent ima uvijek pravo tražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju, sukladno odredbi članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. Drugo stručno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, pacijentu je, na usmeni ili pisani zahtjev, obvezan dati svaki zdravstveni radnik visoke stručne spreme i odgovarajuće specijalizacije, koji nije sudjelovao u izravnom pružanju određenog oblika zdravstvene usluge pacijentu iz članka 9. ovoga Zakona. Naime, kako objašnjavaju iz HZZO-a, od 2013. godine postoji mogućnost izdavanja A4 uputnice, što je uputnica za drugo mišljenje prema indikaciji izabranog liječnika. Uputnica A4 uključuje mišljenje o utvrđenoj dijagnozi ili preporučenoj terapiji ili dijagnostici. Bitno je napomenuti da se odnosi na drugu ugovorenu zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj, dakle ne služi za traženje drugog mišljenja u inozemstvu. Osim te opcije, uz manje procedure i čekanja, drugo je mišljenje moguće potražiti i u drugim ustanovama te na platformama kao što je servis MedEasy.

Naše pravo

Kao pacijenti, moramo osvijestiti činjenicu da je traženje drugog mišljenja naše pravo. Ako ga zatražimo, ne znači da svoga liječnika ne poštujemo, nego zdravorazumski zaključujemo da više ljudi više zna. Osim toga, u slučaju bolesti uvijek želimo biti sigurni u to da smo ispitali sve mogućnosti. Stoga traženje drugog mišljenja nije bijeg od realnosti, nego naprotiv – način da preuzmemo aktivnu ulogu u rješavanju svog zdravstvenog problema, što će nam sigurno pomoći u ozdravljenju.

Izvor: https://miss7zdrava.24sata.hr